Diskalkulija
Vodič za govorno-jezičke i razvojne teskoće – Doc Dr Bojana Drljan
Šta je to?
Diskalkulija je specifična teškoća u učenju matematike i razumevanju brojeva, ali ona predstavlja i mnogo širi problem sa obradom numeričkih, količinskih i prostornih informacija. To nije samo „problem sa računanjem”, već teškoća koja utiče na detetovo snalaženje u vremenu, prostoru i svakodnevnim životnim situacijama.
Kako se ispoljava?
- U školi: teškoće u razumevanju linije brojeva, dugotrajno oslanjanje na prste, zamena sličnih brojeva i nerazumevanje koncepta tablice množenja ili matematičkih operacija, teškoće u upamćivanju tablice množenja;
- Snalaženje u vremenu: dete teško čita analogni sat, ima problem da proceni koliko je vremena prošlo ili koliko mu je vremena potrebno za neku aktivnost;
- Upravljanje novcem: teškoće u razumevanju vrednosti novca, brojanju kusura ili planiranju džeparca;
- Orijentacija i prostor: problemi sa razlikovanjem leve i desne strane, čitanjem mapa ili snalaženjem u novim prostorima;
- Pamćenje informacija: teškoće u pamćenju nizova brojeva (npr. brojevi telefona ili datumi) i praćenju uputstava koja idu po određenom redosledu.
Zašto može doći do zabune?
Često se smatra da dete „jednostavno nije talenat za matematiku”. Međutim, pošto diskalkulija utiče na snalaženje u vremenu i prostoru, roditelji nekada dete doživljavaju kao „zaboravno” ili „nespretno” ili nepažljivo, ne uviđajući da je koren problema u jednoj vrsti obrade informacija.
Šta ako se dete ne uključi u stručni tretman?
Edukativni ishodi:
- nemogućnost praćenja školskog programa iz matematike, ali i teškoće u drugim predmetima (fizika, hemija, pa čak i geografija).
Socioemocionalni ishodi:
- Izrazito nisko samopouzdanje: dete se često oseća „manje pametnim” od vršnjaka jer ne razume koncepte koji drugima izgledaju očigledno;
- Socijalni problemi: dete može izbegavati igre koje uključuju bodovanje ili društvene igre sa brojevima, što vodi ka izolaciji;
- Opšta anksioznost: strah od greške se često sa časova matematike širi na sve situacije u kojima se dete plaši da će biti procenjivano;
- Visoka frustracija: dete ulaže ogroman napor u zadatke koji mu ne polaze za rukom, što vodi do brzog odustajanja i osećaja bespomoćnosti.
Kako logoped pomaže?
- razvijanjem osnovnih numeričkih pojmova;
- razumevanjem linije brojeva;
- učenjem strategija računanja;
- analizom matematičkih procedura;
- razvojem razumevanja tekstualnih zadataka;
- jačanjem radne memorije;
- razvijanjem kompenzatornih strategija.
