Kako ponašanje roditelja pomaže razvoj dece – 7 interakcija

Stručnjaci su odavno potvrdili, da ponašanje roditelja pomaže razvoj dece. To ponašanje (intuitivno didaktično), je isto u svim kulturama, prisutno je na isti način kod roditelja bez obzira na uzrast, pol, veroispovest… Kada su odrasli u stanju straha, stresa, prevelikog oceckivanja, ovakvo, indtuitivno didakticko ponasanje se gubi.

Reakcije ovakvog ponasanja su jako brze i one se ne vide golim okom, već samo kada se analizira video zapis interakcije majka/dete. Ovo intuitivno didaktičko ponašanje je osnov Marte Meo elemenata, koji su apstrahovani iz prirodnih obrazaca ponasanja, nisu vestacki stvoreni učenjem, oni postoje i oduvek su postojali.

Kako ponasanje roditelja pomaze razvoj dece 7 interakcija

Kako ponašanje roditelja pomaže razvoj dece – šta su Marte Meo elementi?
Dobro lice, dobar ton, melodican iskaz, varijacije u melodiji ritmu glasa, praćenje, čekanje da dete pokaže inicjativu, kontakt pogledom, gledanje u pravcu u kome gleda dete, imenovanje detetpvoh namera, emocija, aktivnosti i potvrđivanje. U osnovi svega je imitacija, koja nam je isto prirodno data, i koja je osnov učenja.

Šta je najviši oblik dvosmerne komunikacije

Uskladjivanje prirodnih elemenata sa detetom vodi ka najvišem obliku dvosmerne komunikacije tj. odnos ja/ti i poštovanje odnosa govornik/sagovornik. Kada posmatramo interakciju bebe i majke vidimo toliko dobrih momenata koji se javljaju, i majka prirodno bez napora toliko toga nauči dete u ranom uzrastu, samo prirodnim ponašanjem bez većeg napora. Ukoliko se dete ne razvija kako treba, dolazi do greške na pozitivnoj spirali komunikacije i gube se prirodni obrsci.

Kako ponasanje roditelja pomaze razvoj dece 7 interakcija

Prirodna interakcija
Majka i dete su u povoljnom položaju za komunikaciju, jer majka u odnosu na dete zauzima položaj tako da je dete gleda (oni su na opitmalnoj udaljenosti da se na detetovoj mrežnjači može oslikati majčin lik).
Prisutan je kontakt pogledom i stalno osmehivanje jer to podstiče novo serotonina i priprema /opušta mozak za učenje.
Praćenje detetovih pogleda, pokreta i time mu ona govori, svojim ponašanjem „ja sam tu za tebe“, što gradi detetovo samopuzdanje.
Gledanje u pravcu gde dete gleda i pridruživanje pažnje detetovom interesovanju, jer će na taj način i dete naučiti da pridruži svoju pažnju nama.
Ponavljanje doslovno svega što dete izgovori, jer na taj način dete dobija potvrdu da je dobro to što je reklo/izgovorilo.
Potvrđivanjem detetovog ponašanja i govora, dete se priprema za budući govor i razvija adekvatne modele ponašanja.
Majka detetu imenujeu momentu kada ono nesto radi, i time mu daje reči za konkretnu aktivnost a tako se reči najbolje uče. Na taj način razvija razumevanje govora i dobija reči za svoju aktivnost.
Dakle, na ovaj način se obezbeđuju svi uslovi koji će pomoći detetu da razvije svoju biološku datost. Ukoliko je prisutno odstupanje od standardih razvojnih normi i prirodna interakcija se ne razvija po ovim obrascima, treba što pre regovati. Što ranije reagujemo pre ćemo otkriti razloge kašnjenja i razvijati priorodnu interakciju.

Šta čini neverbalnu komunikaciju istom na svim kontintentima?
Kada se zapitamo šta je to šta čini neverbalnu komunikaciju istom na svim kontintentima, bez obzira na obrazovanje i veroispovest, odgovor je u zrcalnim/ogledalskim neuronima. Oni su odgovorni koliko i intuitivne sposobnosti, jer se kao u ogledalu ponašanje deteta oslikava na nama a naše ponašanje na detetu.

Zrcalni neuroni

Kada nam se dete osmehne, mi se osmehnemo detetu i dete počne da posmatra šta se događa, povede se dobrim osećanjem i ovakvo ponašanje se nastavlja-obostrano je. Za ovakve reakcije su odgovorni zrcalni/ogledalski neuroni. Oni su kod ljudi smešteni u premotornim i donjem parijetalnom korteksu, odgovorni su za učenje novih pokreta imitacijom.

Ključ je da sve što posmatramo doživljavamo u našim mislima. Iz ovoga prositiče pitanje: „Šta bi se desilo kada bi satima posmatrali boks, da li bi se u nama pojavila agresija“, kao i pitanje: „Zašto ljudi koji vole horor filmove stalno doživljajvaju i proživljavaju strah? 1998.godine otkriveno je da je Broka regija prebogata zrcalnim/ogledalskim neuronima a to je oblast koju je otkrio Broka 1850., kao ključnu za jezičke funkcije, te bi zaključak mogao da bude: „Jezik nastaje iz razumevanja koje stvaraju zrcalni/ogledalski neuroni“. Ova ideja je prihvaćena 2005. godine kada je međunarodni tim naučnika ustanovio da kada ljudi slušaju rečenice koje opisuju neke postupke da se aktiviraju isti neuroni koji bi bili aktivni i da su akteri tih postupaka. Dakle ti centri su se aktivriali prilikom apstraktnih opisa procesa neke aktivnosti.

Kako ponasanje roditelja pomaze razvoj dece 7 interakcija

Zrcalni neuroni su važni za shvatanje namera i emocija drgugih, što je osnov socio-emocionalnog razvoja. Oni mogu biti jednim delom odgovorni ukoliko dete ne razvija imitaciju i ne razume namere i emocije drugih ljudi. U svakom slučaju, rani razvoj je ključan za otkrivanje važnih pokazatelja koji nam mogu pomoći da razumemo i pružimo adekvatnu podršku našem detetu.